The Queen of Luxuria

The Queen of Luxuria je “rođena” 2008. Godine u Whitechapel umjetničkoj galeriji u Londonu, UK. The Queen of Luxuria bazira svoj rad na intervjuima ljudi o kojima kasnije piše poeziju inspirisanu tim iskustvima. Rad odgovara na mnogobrojna važna pitanja našeg vremena gledajući to kroz oči poezije, što se obično nalazi u formi filozofije i odražava kompleksnost toga šta znači biti čovjek. Nju interesuje dijaloška razmjena, razmišljajući o tome kako jezici oblikuju i definišu našu kulturnu raznolikost. Prevođenje ličnih priča u formu poezije kreira momente prosvjećivanja za sve učesnike. Odgovara na pitanja kako je jezik postao forma oslobađanja? Kako socijalizovani obrasci našeg govora utiču na društveno ugnjetavanje i u korištenju feminističke metodologije, kako mi kao raznovrsne zajednice da se emancipujemo? Ove teorijske brige za jezik, dijalekt i struktura govora su nastale uticajem njenog škotskog nasljeđa. The Queen of Luxuria je bila umjetnik u rezidenciji za Chicago Department of Cultural Affairs i specijalnim događajima u 2014. godini, osmišljavanjem šest interaktivnih predstava u Chicago, USA. 2015. godine bila je naručena da kreira Neighborhood Magic (Susjedska magija) za Beverly, Chicago intervjuisanjem osam stanovnika koji su imali preko sedamdeset godina o njihovim životnim pričama. Ona je kasnije nastavila raditi sa Beverly u 2016. godini ponovo kreirajući interaktivnu javnu umjetničku instalaciju u vrtu Ridge Historical Society. 2016. godine bila je pozvana u grad Lucernu, Švicarska, kako bi započela sa radom na Spare Rib Revisited, što je kasnije nastavila da razvija u Liverpool-u, UK i što kasnije planira proizvesti u Edinburgu, Škotska, 2018. godine. Ona kreira ansambl solo predstava koje je ekranizirala, izvela i izložila u Africi, Europi i u Sjedinjenim Američkim Državama. Little će izvesti predstavu iz svoje selekcije ljudi koje su je inspirisali, koji dolaze iz različitih susjedstva, gradova i država.

Ljubica Ostojić rođena  je 20. 3. 1945. godine u Beogradu (Republika Srbija), a koncem iste godine nastanjuje se sa porodicom i živi u Sarajevu (Bosna I Hercegovina) .  Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji (Likovni odsjek) i Filozofskom fakultetu (Komparativna književnost – teatrologija), u Sarajevu. Nastavlja da živi i radi u Sarajevu (i na brojnim putovanjima) do današnjeg dana.

Radila je kao dramaturg Dramske scene Pozorišta mladih. I profesionalni  pisac sa statusom slobodnog umjetnika, kaodugogodišnji kazališni kritičar u revijama «Odjek» i «Književna revija» i listovima «Oslobođenje» i «Večernje novine“, urednik dokumentarne, eksperimentalne i poetske drame na Radio-Sarajevu, dramaturg-suradnik u Mostarskom Teatru Mladih /MTM/.  Od 1994. – 2016. godine djeluje kao predavač Dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti /ASU/. u zvanju redovni profesor.

Piše također radiodrame, tv-drame i scenarije, kritiku i esejistiku iz oblasti kazališne umjetnosti, književnosti i likovnih umjetnosti. Dramaturg  je, dramatizator i adaptator brojnih predstava u suvremenom kazalištu.

Njena poezija proza, kritika i radio drame prevođene su na engleski, albanski, njemački, mađarski, makedonski, turski, slovenski, poljski, česki, bugarski, slovački, grčki, francuski…

Član je Društva pisaca BiH od 1974. i P.E.N. centra . Dobitnik je više književnih i teatroloških  nagrada i priznanja. Izdvaja Međunarodnu nagradu za doprinos razvoju dramskog odgoja «Grozdanin kikot» (2000.)

Naida Mujkić je bosanskohercegovačka pjesnikinja (Doboj, 1984). Članica je PEN Centra BiH, kao i pjesničkog udruženja iz Južne Koreje. Dobitnica je prve nagrade Mak Dizdar na književo-kulturnoj manifestaciji u Stocu. Do sada je objavila četiri zbirke poezije i knjigu lirske proze. Učestvovala je na nekoliko internacionalnih književnih festivala i bila gošća književnih rezidencija u Beču i Skoplju.

Radosavljević Zoran rođen 25. 09. 1961.  u Trebinju,gdje momentalno živi, Izdao šest zbirki ,jedna zbirka i dva romana su  pred štampom. Predstavio bih  zbirku zapravo, poemu.  Cela zbirka je jedna pesma Trebinje još miriše na nju, pisana je  o   jednoj divnoj i neobičnoj ljubavi.

Sasho Demirovski je rođen u Ohridu 1985 godine. 2008. je završio studije na Opštoj i uporednoj literaturi na univerzitetu St. Cyril i Methodius i u današnjici je kandidat za doktorat u Izvođačkim umjetnostima na Fakultetu dramskih umjetnosti. Još od 2008 godine, Dimovski radi kao dramaturg u Nacionalnom teatru “Džinot” u Velešu, R. Makedoniji.

Njegova žestoka bibliografija uključuje pet knjiga eksperimentalne proze: “The Hooligan`s diary” (Kultura, 2014), roman “Alma Mahler” (Kultura 2014, Laguna 2017. Dalkey Archive Press, 2018), knjiga skupljenih predstava “We, the Others” I roman “The fifth season” (Kultira, 2016, Dalkey Arcive Press – forthcoming, 2019) koja je nagrađena najvećom nacionalnom nagradom za prozu “The Racin`s prize”. Njegova najnovije objavljena eksperimentalna proza “Sleeping beauties”će imati svoju promociju početkom 2018. godine.

Irfan Horozović važi za jednog od pisaca koji je utemeljio postmodernizam, ne samo u bosanskohercegovačkoj već i u južnoslavenskim književnostima što je razlog da se o ovome piscu i njegovome djelu govori više nego što je bila praksa do sada. Kako Irfan Horozović intenzivno radi i objavljuje već 50 godina, naučni skup tim povodom je prava prilika da se obilježi godišnjica, ali i da se sagleda njegovo književno stvaralaštvo u okviru novih književno-teorijskih aspekata.

Ovu godinu obilježit će izlazak i prve studije o književnom stvaralaštvu ovoga autora pod nazivom “(Post)modernistička poetika Irfana Horozovića”, autorice Šeherzade Džafić koja je 2012.godine odbranila doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod nazivom “Prostori fakcije, fikcije i fantastike u djelu Irfana Horozovića”. Ova studija je dio disertacije, ali i dodatak onih djela koja su nastala nakon 2012. godine.

Sarajevska zima je kulturna manifestacija koja će spojiti ova dva događaja (naučni skup i promociju studije) pod nazivom “50 godina književnog stvaralaštva Irfana Horozovića”.

Slavica Gadžova Sviderska (Bitola, 1984) je pjesnikinja, istraživačica, književni prevodilac kao i doktor teorije literature. Ona je autorica knjiga poezije Infinity (2001), Letters (2012), Politics of Love (2015), Bodies (2017), kao i the studies Literature and the discourses of power (2013) and Sense and Absurdity. Ona istražuje diskurse moći i političko nasilje u literaturi. 2012. Godine joj je bila dodjeljena “Enhalon” nagrada na Struga Poerty Eveneings. 2016. Godine je osvojila nagradu “Karamanov” za svoju knjigu poezije Bodies. Njena poezija je objavljena na mnogim antologijama na savremenim makedonskim poezijama i prevedeno je na: engleski, kineski, talijanski, arapski, česški, slovački, bosanski, sprski, hrvatski i albanski. Ona je osnivačica i urednica izdavačke kuće “Vostok”, kao i prevoditeljica poezije i proze na slovački.

Mihajlo Sviderski (Bitola, 1991) je makedonski pjesnik, novelista, prevoditelj i izdavač. On je autor triju knjiga poezije. Harvest of the Soul (2008), Through the Dream of Fog and Rains (2013), objavljeno također i na bugarskom, and Sleeping Stars (2017). Za njegov roman, White and Red (2014) osvojio je  nagradu Novite, koji je nagrađen za najbolji prozni debitantski rukopis. 2016. Godine, roman White and Red je objavljen na bugarskom jeziku. On pripada novom talasu pjesnika makedonske proze koji se okreću realističnoj naracij, ostavljajući postmoderno eksperimentiranje na stranu. Sviderski je učestvovao na brojnim poezijskim festivalima i čitanjima, a njegova poezija je objavljena u mnogim domaćim i stranim književnim časopisima i antologijama. Njegova poezija je prevedena na engleski, ruski, grčki, srpski, mađarski i albanski. Također je osnivač izdavače kuće “Vostok”, gdje aktivno prevodi poeziju na engleski, bugarski i srpski.