u okviru 35. Međunarodnog festivala Sarajevska zima 2019 pod motom ‘Buka i bijes’, bit će izvedene slijedeće predstave Narodnog pozorišta Sarajevo:

U četvrtak, 14. 2. 2019. u 19:30 sati, premijerno će biti izvedena drama Bertolt Brechta „KAVKASKI KRUG KREDOM“ u režiji Paola Magellija. Adaptaciju teksta i dramaturgiju je uradila Željka Udovičić Pleština. Predstava je u korodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i festivala MESS.

Prva reprizu možete pogledati dan poslije 15. februara 2019. u 19:30 sati.

U subotu, 16. februara 2019. sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će izveden baleta “Okovani Prometej” u koreografiji i režiji Belme Čečo Bakrač koje je napisala i libreto prema motivima Eshilove tragedije „Okovani Prometej“.

U predstavi učestvuju solisti i ansambl Balet NPS uz goste iz Beograda Milana Rusa i Igora Pastora, hor Oper NPS i Sarajevska filahrmonija pod dirgentskom palicom Nade Matošević Orešković.

Što je dopušteno Jupiteru nije dopušteno volu“, kaže stara latinska izreka. Da li postoje manje vrijedni i više vrijedni, da li oni koji se smatraju više vrijednim mogu da tlače i iskorištavaju slabije, da li manipulacija strahom može ljude okrenuti jedne protiv drugih i dovesti ih do njihovog samouništenja? Baletna predstava „Okovani Prometej“ pokušava naći odgovore na ova pitanja, ali istovremeno i provjeriti gdje je danas emaptija i šta se desilo sa srećom i nadom.

Na tom neizvjesnom putu traganja nailazimo na lik Prometeja koji kao buntovnik izrasta u simbol borbe za pravdu i slobodu mišljenja. Zbog potrebe da pomogne drugom, da ustane protiv tiranije, Prometej postaje žrtva neprikosnovenog sistema vladanja na čijem čelu se nalazi gospodar života i smrti, veliki Zeus. Unutrašnja energija Prometeja u kriku onog koji pati, trpi i vjeruje osnovna je inspiracija za koreografiju ove predstave. Kompozitor Marjan Nećak kroz svoju magičnu muziku donosi fantastične svjetove bogova i ljudi, te kreacijom začudnih atmosfera postavlja pred koreografa veliki izazov. Posebnost ovog komada, u muzičkom i koreografskom smislu, je ritual koji je od egzistencijalne važnosti za likove u predstavi i koji se nametnuo kao osnova za kreiranje koreografske koncepcije.

U utorak, 26. februara sa početkom u 19.30 sati, na sceni NPS, Oper NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirgovati Dario Vučić, izvest će Rosinijevu komičnu operu „Seviljski berebrin“ za koju režiju, kostimografiju, scenografiju i dizajn svjetla potpisuje Grupa „Zero Positivo“ iz Italije. Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Ambasade Italije u BiH.

U srijedu , 27. februara, sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena komedija „Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama“ autora Almira Imširevića, rađena prema motivima drame Jurislava Korenića i Reihana Demirdžića, u režiji tvorca najduhovitijih pozorišnih hitova Admira Glamočaka.

Priča kaže da je u kući Despića, na obali Miljacke, dvadesetih godina prošlog vijeka, igrana prva predstava u gradu Sarajevu. Pola stoljeća kasnije Jurislav Korenić i Reihan Demirdžić napisali su „Varalicu Fistika“, a onda, još novih pedesatak godina i ponovo – Fistik. Isti, a opet drugačiji.

Neka vrsta – superjunaka. Da, poput onih stripovskih, koji uveseljavaju, ali i donose utjehu. Fistikove super moći su – da se prilagodi, prevari, našali, ismije, ali i da pomogne. On je u „kostimu“ običnog čovjeka, i to je njegova snaga, njegova prednost. Za razliku od svih onih Spajdermena, Betmena i Supermena, Fistik nam nikad ne otkriva svoj identitet. Ne znamo njegovo „pravo“ ime, niti njegovu biografiju. On je naprosto – FISTIK.

U ovih sto godina, od predstava u kući Makse Despića do naše priče o Fistiku, Sarajevom je prošlo nekoliko ratova, dolazili heroji i kukavice, posjećivali nas pjesnici i filozofi, hulje i lopovi, ljubavnici i samci, dobronamjerni i zloslutni…mnoštvo svijeta. I možda ovo i nije grad u kojem je najljepše i najjednostavnije živjeti, ali je od onih gradova koji se pamte kad iz njih odete. Od Sarajeva ostaje „ožiljak“.

Fistik je jedna od „oštrica“ ovog grada. Zasijeca duboku, uz jaku anesteziju od smijeha i radosti, duboko svjestan one misli što mu je onomad ukradoše – svijet je pun gada! Takvom svijetu uvijek treba superjunak, treba mu FISTIK.